1. UVOD

1.1   Ciljevi programa
1.2   Moduli / cjeline programa
1.3   Metodologija programa

1.3. Metodologija programa

Prema zaključcima procjene potreba, prije svega je potrebno podstaći kritičko razmišljanje o uključivanju različitosti u medijske sadržaje, stoga se za ovakve programe preporučuje metodologija koja počiva na interaktivnom radu i koja uključuje analizu aktuelnih medijskih sadržaja, praktičan rad, diskusije, rasprave i rad u timovima.

U ovom programu koriste se slijedeće metode:

predstavljanje osnovnih pojmova i ključnih pitanja za svaki modul

vježbe, koje podstiču razmišljanje o temama prvog modula i preispitivanje vlastitih iskustava u vezi s njima, te vježbe kojima se stječu praktične vještine iz multimedijalne produkcije

praktičan rad polaznica u manjim timovima (najviše četiri učesnika u timu). On obuhvata planiranje multimedijalne priče, njenu produkciju i objavljivanje na kreiranoj online platformi, pod mentorstvom voditeljskog tima. Kroz praktičan rad učesnici razvijaju vještine i znanja o multimedijalnoj produkciji, ali razvijaju i vlastite multimedijalne priče.

analize primjera izabranih medijskih sadržaja kao primjera za analizu i podsticanje kritičke diskusije o glavnim temama koje se obrađuju u okviru modula. Pritom su odabrani primjeri koji se tiču različitih vrsta grupnih identiteta, poput nacionalnih grupa i nacionalnih manjina, kao i primjeri koji nisu u očiglednoj i direktnoj vezi sa nekom od marginaliziranih grupa, ali ih je važno posmatrati uz uvažavanje društvenih različitosti. Primjeri su samo ilustrativni, te ih se lako može zamijeniti drugim medijskim sadržajima. Praktično svaki medijski sadržaj može biti analiziran u ovome ključu.

Vježbe imaju za cilj da se razviju osnovne vještine planiranja i razvoja multimedijalne priče, uz korištenje foto, audio i videoformata, te elemenata data novinarstva. Kroz analize primjera stiče se direktniji uvid u dobre i loše prakse tretmana različitosti kroz različite medijske forme, dok kroz praktičan rad na vlastitim pričama učesnici primjenjuju i kombiniraju saznanja vezana za različitosti i multimedijalnu produkciju. Priče na kojima će učesnice raditi odaberu se na samom početku programa, a priča ne mora nužno tematizirati manjinska pitanja na direktan način, već se može odnositi na bilo koje društveno relevantno pitanje ukoliko se posmatra iz ugla različitosti. Krajnji rezultat trebalo bi da budu završene priče. Iako učesnice savladavaju sve važne aspekte multimedijalne produkcije, finalni sadržaj može kombinirati samo dvije forme korištene tokom programa ili više njih.

Okvirno trajanje programa je deset radnih dana, tokom kojih se kombiniraju prezentacije, diskusije, vježbe i analize sa praktičnim radom na izabranim temama. Važno je napomenuti da je za održavanje ovakvog programa neophodno raditi u određenim tehničkim uslovima – neophodni su wi-fi konekcija, laptopi na kojima su instalirani programi za audio/videomontažu i obradu fotografija, te oprema za snimanje slike i zvuka. Kada su u pitanju programi, predlažemo da se – što je više moguće – koriste 'open source' programi, besplatni i laki za razumijevanje i upotrebu.

Također, preporučujemo da se tokom obrazovnog programa koristi odabrana platforma za grupni rad (naprimjer, Google Drive), čime se izbjegava bespotrebno štampanje i prebacivanje vježbi i tekstova mejlovima, USB-ovima, a grupa svakako treba razvijati i naviku da se služi online alatima za rad u redakciji.

Konačno, studenti i studentice žurnalistike preporučuju da se u edukaciju uključe i predstavnici/e marginaliziranih/manjinskih zajednica, u svojstvu edukatora ili gostujućih predavača/ica. Za svaki modul potrebno je preporučiti osnovnu literaturu, koju učesnici/ce edukacije mogu konsultirati za daljnje bavljenje datim tematskim područjem.

U nastavku su predstavljeni ciljevi za svaki od modula, date su smjernice za pripremu uvodnih koncepata, primjeri vježbi, primjeri i pitanja za analizu medijskih sadržaja, te je predložena literatura koju voditeljica može koristiti za daljnju razradu obrazovnog programa.